Eurodolar: Kako je sovjetski strah od zamrzavanja dolara stvorio tržište koje se tiče i BiH
Američki dolari položeni na bankama izvan SAD-a čine ogromno finansijsko tržište nastalo u Hladnom ratu, a njegova kretanja osjećaju i potrošači u Bosni i Hercegovini, piše Klix.ba.
Klix.ba je objavio analizu eurodolarskog tržišta — navodno najvećeg finansijskog tržišta o kojem javnost malo zna, a čije posljedice dopiru i do BiH.
Eurodolar je, kako portal objašnjava, svaki američki dolar položen u banci izvan SAD-a, bilo u Londonu, Luksemburgu, Tokyju ili Singapuru. Na takve depozite ne primjenjuju se pravila američkih regulatora, pa se tim novcem posluje slobodnije nego u samim Sjedinjenim Državama.
Korijeni tržišta sežu u Hladni rat. Nakon što je dolar sporazumom iz Bretton Woodsa postao glavna svjetska rezervna valuta, Sovjetski Savez je naplaćivao prodaju sirovina u dolarima, ali ih nije želio držati u američkim bankama iz straha da bi Washington u krizi blokirao sredstva. Novac su smjestili u parišku banku u sovjetskom vlasništvu, čija je telegrafska adresa glasila "Eurobank" — po njoj je, prema široko prihvaćenom objašnjenju, nastao naziv eurodolar.
Tržište je ubrzo preraslo sovjetsku priču: dok je u SAD-u Regulacija Q ograničavala kamate na depozite, londonske banke su nudile više kamate i privukle ogroman kapital, pa je London postao centar ovog tržišta.
I danas se, prenosi Klix.ba, veliki dio međunarodne trgovine i zaduživanja obavlja u dolarima, koje banke pozajmljuju jedna drugoj bez direktnog učešća Feda. U krizama poput 2008. i početka pandemije 2020. banke zadržavaju dolare za sebe, pa američka valuta jača čak i kada je kriza počela u samom SAD-u. Fed je tada preko swap linija obezbjeđivao dolare centralnim bankama u Evropi i Aziji.
Kamate na tržištu decenijama su mjerene LIBOR-om, ugašenim nakon skandala s manipulacijom otkrivenog 2012. Dolarski LIBOR prestao je s objavljivanjem krajem juna 2023, a zamijenio ga je SOFR.
Klix.ba navodi i vezu s BiH: konvertibilna marka je preko valutnog odbora Centralne banke BiH vezana za euro po fiksnom kursu od 1,95 KM za jedan euro. Kad nastane nestašica dolara i američka valuta ojača, marka automatski slabi prema dolaru, što se najviše vidi kod robe plaćene u dolarima, prije svega nafte — jači dolar može podići cijene goriva na pumpama i kada se cijena nafte ne mijenja. S druge strane, najveći dio vanjske trgovine BiH odvija se sa zemljama EU i plaća u eurima, pa su domaći izvoznici manje izloženi promjenama kursa dolara.
Povezane vijesti
Dizel u BiH već 3,71 KM po litru: Nafta na svjetskom tržištu ponovo iznad 100 dolara
FAMILIJA slavi 18 godina: od porodične firme iz BiH do kompanije na pet tržišta
BiH drži 3,5 tone zlata u rezervama, Srbija 55: Evo kako stoje Hrvatska, Crna Gora i Evropa
