Reklama
Ekonomija

Evropa ubrzava digitalni euro: Hoće li se osloboditi američkih platnih mreža?

Evropski parlament dao je zeleno svjetlo digitalnom euru, projektu ECB koji bi trebao smanjiti zavisnost eurozone od američkih kartičnih giganta Visa i Mastercard.

Foto: Klix.ba

Odbor za ekonomska pitanja Evropskog parlamenta izglasao je podršku uvođenju digitalnog eura, projekta koji je predložila Evropska centralna banka (ECB). Kako prenosi Klix.ba, pozivajući se na poslovni list Fortune, riječ je o besplatnoj i općeprihvaćenoj opciji plaćanja za građane i kompanije u eurozoni koja će funkcionisati kao elektronska alternativa fizičkom novcu.

Probno testiranje u trajanju od 12 mjeseci zakazano je za drugu polovicu 2027. godine, a učestvovat će 36 velikih finansijskih kompanija, uključujući Deutsche Bank, Revolut, Adyen i UniCredit. Plan je da do 2029. godine sve trgovine i online biznisi u eurozoni zakonski moraju prihvatati digitalni euro.

Glavni povod za ovaj korak je zabrinutost zbog zavisnosti od američkih finansijskih mreža. Čak 47 posto vrijednosti kartičnih plaćanja u eurozoni obrađuju Visa i Mastercard, dok 15 od 21 države eurozone nema vlastiti nacionalni digitalni sistem plaćanja.

"Sistemi plaćanja nisu neutralni, oni su instrumenti moći. Imali smo mnogo opomena zbog naše zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država. Sada smo se potpuno probudili", izjavio je francuski europarlamentarac Gilles Boyer. Strah od prekida pristupa američkim platnim mrežama dodatno je narastao tokom administracije Donalda Trumpa, koja se snažno oslanja na finansijske sankcije.

Za trgovce i kompanije digitalni euro donosi ukidanje visokih naknada bankama i kartičnim kućama, uz trenutno prebacivanje novca na račun. Projekt bi također trebao ujediniti rascjepkano evropsko tržište u kojem dominiraju lokalni sistemi plaćanja poput iDEAL-a u Nizozemskoj ili Blika u Poljskoj.

Međutim, kako navodi Klix.ba, projekat se suočava s ozbiljnim preprekama. ECB procjenjuje da će evropske banke koštati između četiri i šest milijardi eura tokom četiri godine, dok će izgradnja samog sistema koštati 1,3 milijarde eura uz godišnje troškove održavanja od 300 miliona eura. Banke strahuju i od gubitka depozita te da bi troškove mogle prebaciti na trgovce.

Analitičari upozoravaju na neuspjehe sličnih projekata u drugim zemljama, poput Kariba ili Nigerije, dok SAD odustaju od digitalnog dolara i okreću se podršci privatnim digitalnim valutama. Mnogi stručnjaci zaključuju da je digitalni euro dobar odgovor na dominantnost američkih kartica, ali da na tržište stiže prekasno, piše Fortune.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Klix.baOriginalni članak · 5. oktobar 2026. u 06:29Pročitaj original →

Povezane vijesti