Cijene hrane u svijetu ponovo rastu – BiH zbog uvoza među ugroženijim zemljama

Najveći rast zabilježen je kod žitarica – 5,1 posto mjesečno i čak 17,2 posto na godišnjem nivou. Za BiH je posebno važno tržište pšenice, s obzirom na to da zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju troši, najviše iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.

Svjetske cijene pšenice u septembru su poskupjele za 6,3 posto, a kukuruza za 5,6 posto. Kao razlozi se navode logistička ograničenja u regionu Crnog mora, suša tokom sjetve u Sjevernoj Americi te slabiji prinosi u SAD i manji izvoz iz Brazila.

Glavni ekonomist FAO-a Maksimo Torero upozorio je da poremećaji u Hormuškom moreuzu i na Crnom moru, zajedno s klimatskim faktorima, povećavaju troškove energije, transporta i hrane. Po njegovim riječima, posljedice bi se mogle ubrzo preliti na maloprodajne cijene, posebno u zemljama koje zavise od uvoza hrane i energenata.

FAO očekuje da će globalna proizvodnja žitarica u 2026. pasti za 2,1 posto, na nešto manje od 2,98 milijardi tona, dok bi trgovina žitaricama mogla pasti za 3,5 posto zbog logističkih poteškoća na Crnom moru.

U izvještaju sistema AMIS upozorava se i na poskupljenje transporta i umjetnih gnojiva te na jačanje fenomena El Niño, zbog kojeg prinosi riže u prosjeku padaju 1 do 1,5 posto ispod očekivanog trenda.

Kako Avaz.ba zaključuje, ukoliko se pritisci na proizvodnju i transport nastave, dio troškova mogao bi se odraziti i na cijene koje plaćaju domaći potrošači.