BiH, Albanija i Kosovo žele američki plin, a Brisel upozorava: Rizik za put ka EU

András Hujber, koji vodi energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu, na forumu u Beču rekao je da su zemlje kandidatkinje preuzele obavezu dekarbonizacije ekonomija i da dovođenje plina u region tome ide nasuprot. Kao primjer naveo je preliminarni sporazum Washingtona i BiH o plinovodu s hrvatskog otoka Krka.

Kako prenosi Klix.ba, o projektu se mjesecima vode polemike nakon što je Parlament Federacije BiH zakonom odredio kompaniju AAFS, koju vode bliski saradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao glavnog operatera plinovoda, što je izazvalo i optužbe za korupciju. Guardian je ranije objavio da su zvaničnici EU upozorili kako bi projekt mogao ugroziti kandidaturu BiH. Interna korespondencija Evropske komisije, u koju je Politico imao uvid, ukazuje i na nedostatak transparentnosti ugovora s AAFS-om.

Direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski kazao je da je ključna konkurencija i transparentnost te da ne žele da Bosna bude izuzetak s privilegiranim pristupom tržištu. S druge strane, balkanski zvaničnici tvrde da su sporazumi sa SAD-om potrebni za sigurnost snabdijevanja — BiH ima samo jedan plinovod iz Rusije bez alternative u vanrednim situacijama.

Glasnogovornica Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije istakla je da Južna interkonekcija nije vezivanje za plin, već "okončanje ovisnosti o jednom pravcu i jednom izvoru snabdijevanja". Lorkowski je dodao da će plin u BiH ionako biti američki jer se u EU ne proizvodi.