Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
Društvo

Dobijamo sat sna, ali organizam ne prati kazaljke: Kako prelazak na zimsko računanje vremena utiče na organizam

Prema pisanju Srpskainfo, prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, ali se unutrašnji ritam organizma prilagođava novom rasporedu postepeno.

Foto: Srpskainfo

Kako prenosi Srpskainfo, prelazak na zimsko računanje vremena često se doživljava kao prijatnija promjena jer spavamo sat vremena duže. Ipak, organizmu treba vremena da uskladi ritam spavanja, buđenja i obroka sa novim rasporedom svjetlosti i mraka.

Naš organizam ne prati samo vrijeme na satu, već i prirodni ciklus svjetlosti i mraka, poznat kao cirkadijalni ritam. Kada kazaljke pomjerimo za jedan sat, društveni raspored se odmah promijeni, dok se unutrašnji ritam prilagođava postepeno. Zato neko već prvih dana može osjećati pospanost ranije nego inače ili se buditi u neobično vrijeme.

Kako Srpskainfo navodi, sistematski pregled objavljen 2025. godine, koji je obuhvatio 27 studija, pokazao je da promjene računanja vremena mogu biti povezane sa promjenama u trajanju i kvalitetu sna, kao i sa većom dnevnom pospanošću. Efekti su izraženiji kod ljudi koji prirodno kasnije liježu i ustaju.

Iako teoretski dobijamo jedan sat sna, unutrašnji ritam se neće automatski pomjeriti tačno 60 minuta. Neko će bez problema iskoristiti dodatni sat za spavanje, dok će se neko buditi ranije nego što želi. Promjena je posebno primjetna kod ljudi koji već imaju nepravilan raspored spavanja.

Ista objava ističe da jesenje vraćanje sata nije isto što i proljeće pomjeranje unaprijed — istraživanja ukazuju na izraženije probleme sa snom kada se u proljeće gubi sat. S druge strane, jesenska promjena može biti povezana i sa povoljnim kratkoročnim ishodima, uključujući duže trajanje sna.

Jedan od najvažnijih signala za unutrašnji sat jeste svjetlost. Zato je korisno tokom dana, posebno ujutru, provoditi više vremena na prirodnom svjetlu, a uveče prigušiti svjetlo i smanjiti vrijeme pred ekranima.

Kao savjete za lakši prelazak navode se zadržavanje približno istog vremena odlaska na spavanje i buđenja, izlaganje jutarnjoj svjetlosti, izbjegavanje obilnih obroka, alkohola i kofeina kasno uveče, te mirnija rutina prije spavanja. Kod male dječe je lakše postepeno pomjerati vrijeme odlaska na spavanje za nekoliko minuta tokom nekoliko dana, piše Lepa i srećna.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
SrpskainfoOriginalni članak · 28. septembar 2026. u 08:23Pročitaj original →
Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Povezane vijesti