Nema šminkanja fasada: Arhitekta Zec upozorava da stogodišnje zgrade Sarajeva trebaju ozbiljnu rekonstrukciju
Poznati sarajevski arhitekta Amir Vuk Zec kaže da obnova austrougarskih zgrada ne smije početi fasadom, već sanacijom same konstrukcije. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove kao najveći problem vidi nedostatak sistemskog pristupa.
Prema pisanju Vijesti.ba, koje prenosi izjavu arhitekte Amira Vuk Zeca za Fenu, stambene i javne zgrade iz austrougarskog perioda važan su dio slike Sarajeva, ali su mnoge od njih dotrajale, a u proteklim godinama bilo je i slučajeva obrušavanja dijelova fasada u centru grada.
Zec ističe da je veći problem od same fasade stanje cijele zgrade. "Nema 'šminkanja' fasada dok se zgrade iznutra ne saniraju i ne stabiliziraju", kaže on, dodajući da su to objekti stariji od 100 godina koji su višestruko pregrađivani i kojima je potrebna ozbiljna rekonstrukcija, a ne samo obnova vanjskog izgleda.
Pojašnjava da je prvo potrebno ukloniti dotrajalu fasadu i oštećeni malter, stabilizirati zidove, pa tek onda postavljati ornamentiku i završne slojeve. "U operaciji vam zubar ne postavlja most dok ne dođe do zdravog tkiva. Isto je i sa fasadom", pojasnio je Zec, podsjetivši i na iskustvo Zagreba nakon zemljotresa, koje je pokazalo koliko su stare, neodržavane zgrade ranjive.
Po zakonu, za održavanje fasada odgovorni su etažni vlasnici, odnosno stanari, a zahvate na objektima u Historijskom urbanom krajoliku Sarajeva mogu izvoditi samo licencirane firme uz odobrenja nadležnih institucija.
Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo kažu da je održavanje zaštićenih fasada problem koji postaje sve izraženiji. Ako dođe do obrušavanja fasade, odgovornost snosi upravnik zgrade, a ako povrijeđeni bude prolaznik, i etažni vlasnici, ukoliko je upravnik bio upoznat s oštećtenjem, a nije intervenisao.
Kao najveći problem u KUIP-u vide nedostatak sistemskog pristupa, jer sanacija zaštićenih objekata zahtijeva koordinirano djelovanje svih institucija i značajna ulaganja koja etažni vlasnici najčešće ne mogu sami osigurati. Historijski urbani krajolik Sarajeva 2020. godine upisan je na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine.
Povezane vijesti
Nije dovoljno ofarbati fasadu: Austrougarskim zgradama u Sarajevu treba temeljna rekonstrukcija
Kiša u Sarajevu, ali vode nema: Redukcije ostaju, evo zašto se Bačevo sporo oporavlja
Profesor Spahić za Avaz o krizi vode u Sarajevu: Građani plaćaju posljedice dugogodišnjeg nemara
