Slovenija ukida devetogodišnju školu: Broj razreda nije glavni problem, kaže dobojska nastavnica
Slovenija nakon loših PISA rezultata najavljuje ukidanje devetogodišnje osnovne škole i povratak na osmogodišnji model od 2028./2029. Nastavnica iz Doboja objašnjava zašto broj razreda nije ključni problem obrazovanja.
Prema pisanju portala 6yka, Slovenija planira ukinuti devetogodišnju osnovnu školu i od školske 2028./2029. postupno uvesti izmijenjeni osmogodišnji model. Reformu je najavio slovenski ministar obrazovanja Borut Rončević, nakon objave rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koje je pokazalo značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka.
Kako navodi 6yka, pozivajući se na slovenske medije, Rončević je stanje u obrazovanju ocijenio "veoma lošim, a trend katastrofalnim". Reforma, uz povratak na osmogodišnju školu, predviđa strožije kriterije ocjenjivanja, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz naglasak na razumijevanje gradiva i veću podršku darovitim učenicima.
Portal je prenio i mišljenje Olivere Đeorđić Nedić, nastavnice iz Doboja, koja je za BUKU pojasnila da je riječ o najavi, a ne o konačno usvojenom modelu. Prema dosad objavljenom prijedlogu, sadašnji prvi razred postao bi obavezna predškolska godina, koja bi se mogla realizovati u vrtiću ili u školi, dok bi osmogodišnja osnovna škola počinjala sa sedam godina.
"Nije riječ samo o prostom 'ukidanju jednog razreda'", rekla je Đeorđić Nedić.
Ona ne vjeruje da kvalitet znanja zavisi od broja godina školovanja. PISA, objašnjava, ne mjeri koliko je lekcija naučeno napamet, nego da li petnaestogodišnjak razumije pročitano, povezuje podatke, zaključuje i primjenjuje znanje u novim situacijama. Podsjeća da je Slovenija i na PISA 2022. zabilježila pad, kao i mnoge države nakon pandemijskog poremećaja, ali je istovremeno ostala iznad prosjeka OECD-a u dijelu mjerenih oblasti.
Upozorava da obavezna predškolska godina ima smisla samo ako je dostupna svakom djetetu i ako podrazumijeva igru, kretanje i socijalizaciju — a ne da vrtić postane "prikriveni prvi razred". Za BiH bi, kaže, u ovom trenutku zadržala devetogodišnju školu i prije svake promjene trajanja tražila ozbiljnu evaluaciju, pilot-programe i razgovor sa nastavnicima, vaspitačima i roditeljima.
Njeni prioriteti su rasterećenje nastavnih programa, zajednička odgovornost svih predmeta za pismenost, promjena načina ocjenjivanja i vraćanje profesionalnog autoriteta nastavnicima.
"Obrazovni sistem nije komad namještaja koji ćemo skratiti za jednu ladicu i očekivati da zbog toga bolje funkcioniše", poručila je Đeorđić Nedić.
Povezane vijesti
Ko brine o mentalnom zdravlju nastavnika? O pritiscima u školama razgovarano u Tuzli
Mirni protest Žena Srebrenice u Tuzli: Ove godine nije otkrivena nijedna masovna grobnica
Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Jovana Bogoslova: Kakvi se običaji vežu za praznik
