Rodna ravnopravnost u cyber prostoru: Nasilje i stereotipi bez fizičkih granica
U kolumni na Bosnainfo.ba piše se da digitalni prostor ženama donosi nove mogućnosti, ali i nove oblike rodno zasnovanog nasilja. Tehnološki napredak sam po sebi, upozorava portal, ne garantuje društvenu jednakost.
U kolumni objavljenoj na Bosnainfo.ba ističe se da su internet i društvene mreže ženama i djevojkama olakšali obrazovanje, profesionalno usavršavanje i učešće u javnom životu, iz kojeg su historijski često bile isključene. Međutim, kako se navodi, rodne predrasude iz tradicionalnog okruženja prenose se u digitalni prostor, gdje dobijaju nove oblike i veći domet.
Portal navodi da se žene koje javno govore o nauci, politici, kulturi ili ljudskim pravima nerijetko suočavaju s uvredama, omalovažavanjem, seksualiziranim komentarima i pokušajima diskreditacije, pa se pažnja usmjerava na njihov izgled i privatni život umjesto na znanje i argumente.
Cyber nasilje se, prema tekstu, pojavljuje u različitim oblicima: prijetnje, seksualno uznemiravanje, uhođenje, objavljivanje privatnih podataka bez pristanka, širenje intimnih sadržaja, ucjene i koordinirane kampanje ponižavanja. Poseban problem predstavlja to što se sadržaj može kopirati i ponovo objavljivati, čime se produžavaju posljedice po dostojanstvo, sigurnost i mentalno blagostanje žrtve. Digitalno nasilje može biti povezano i s nasiljem u partnerskim odnosima, primjerice kroz kontrolisanje profila, zahtijevanje lozinki i praćenje lokacije.
Kolumna naglašava da odgovornost za nasilje pripada počiniocu, a ne osobi koja ga trpi, te da način odijevanja ili prisustvo na mrežama ne opravdavaju uznemiravanje.
Upozorava se i da algoritmi i alati vještačke inteligencije mogu reprodukovati društvene nejednakosti i proizvoditi stereotipne ili seksualizirane sadržaje, zbog čega se zagovaraju transparentni sistemi, raznoliki stručni timovi i testiranje na pristrasnost.
Rodna ravnopravnost u cyber prostoru, stoji u tekstu, ne može se ostvariti samo zakonskim zabranama, nego zahtijeva obrazovanje i digitalnu pismenost, uz zajedničku odgovornost porodice, škola, medija, institucija i tehnoloških kompanija. Korisno je sačuvati dokaze poput snimaka ekrana i linkova te slučaj prijaviti platformi i nadležnim institucijama. U Bosni i Hercegovini, navodi se, zaštita se ostvaruje kroz domaće propise, uz dodatni okvir međunarodnih standarda ljudskih prava.
Poruka kolumne jest da vrijednost mišljenja treba procjenjivati prema argumentima, a ne prema spolu osobe koja ga iznosi, jer 'rodna ravnopravnost ne smije prestati tamo gdje počinje ekran'.
Povezane vijesti
U Zenici obilježena Dječija nedjelja: Kultura, sport i prijateljstvo bez granica
Bez vode više sarajevskih ulica i naselja: ViK radi vanrednu popravku kvara
Aličković: Gdje su organizacije za prava žena i djece? Apel zbog navodnog nasilja u Žepču
