Reklama
Društvo

Preminuo profesor Dragoljub Stojanov: Od studenata tražio argumente, a ne poslušnost

Profesor Dragoljub Stojanov, dugogodišnji predavač na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, preminuo je 12. oktobra u Trogiru. O njegovom nasljeđu za Oslobođenje je govorio profesor Fikret Čaušević, njegov nekadašnji student i kolega.

Foto: Oslobođenje

Prema pisanju Oslobođenja, ugledni profesor Dragoljub Stojanov, koji je godinama predavao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, preminuo je 12. oktobra u Trogiru. O njegovom naučnom i pedagoškom značaju za taj list govorio je profesor Fikret Čaušević, njegov nekadašnji student, magistrant, doktorant i kolega.

Čaušević Stojanova smatra najboljim profesorom kojeg je Ekonomski fakultet imao u posljednjih četrdesetak godina, posebno u oblasti makroekonomije i političke ekonomije. Njegovu jedinstvenost, kako objašnjava, izdavala je pripadnost heterodoksnoj struji ekonomske misli i marksističkoj tradiciji, a jedan od uzora bio mu je istaknuti ekonomist Branko Horvat.

Čaušević se prisjeća prvog susreta sa Stojanovom krajem oktobra 1987. na postdiplomskom studiju, kada je profesor pred sedamdesetak studenata izgovorio rečenicu: 'Ako ne znate ovaj predmet, ne znate ekonomiju'. Prvobitno ju je, priznaje, smatrao prepotentnom, ali su ga prva predavanja uvjerila u suprotno.

Godine 1990. Stojanov je ponudio da bude mentor Čauševićevom magistarskom radu, a nakon rata i doktorskom. Od studenata je, kaže Čaušević, tražio da razmišljaju svojom glavom i da ne odustaju od rasprave — bio je otvoren i za kritiku.

S Ekonomskog fakulteta Stojanov je otišao 2005. i 2006. godine, nakon čega je predavao na univerzitetu u Rijeci, a posljednju deceniju života provodio je između Sarajeva i Trogira. Kako prenosi Oslobođenje, preminuo je nakon boravka u splitskoj bolnici.

List podsjeća da je Stojanov bio jedan od kreatora ekonomskih reformi u bivšoj Jugoslaviji, koje je pokrenuo premijer Ante Marković, te da je poslije rata bio premijer Alternativne vlade BiH. Teško stanje u BiH pripisivao je, između ostalog, i Dejtonskom sporazumu, ističući da su ekonomske mjere nametnute izvana i prihvaćene nekritički.

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
OslobođenjeOriginalni članak · 14. oktobar 2026. u 13:44Pročitaj original →

Povezane vijesti