Krstovdan: Dan kada se mora raditi – narodna vjerovanja kažu šta predskazuju kiša i grmljavina
Na Krstovdan, koji se obilježava 27. septembra, važi neobično pravilo – tog dana treba raditi i sređivati kuću, a nerad donosi maler, piše Srpskainfo.
Kako prenosi Srpskainfo, Krstovdan ili Vozdviženje Časnog krsta obilježava se dva puta godišnje – 18. januara i 27. septembra. Radi se o prazniku za koji se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe.
Zanimljivo je da je ovaj praznik suprotan većini crvenih slova kada se ne radi – na Krstovdan je, naprotiv, dobro urediti kuću i pripremiti je za zimu. Narodno vjerovanje kaže da ko tog dana ne radi, cijele godine će mu sve "ići naopako".
Srpskainfo navodi i da se na ovaj dan kopaju rupe za sađenje voćaka kako bi se stablo što više razgranalo, a stari običaj nalaže i da se stoka premazuje katranom u znaku krsta, radi zaštite od bolesti. U narodu se vjeruje i da zmije na Krstovdan odlaze na počinak, te da se tada isplaćuju poljaci koji su čuvali polja od Đurđevdana.
U okolini Leskovca ljudi su u crkvi osveštavali bosiljak, grožđe, žito i jabuke, a osveštani bosiljak čuvao se uz ikonu i koristio za iscjeljenja.
Praznik je bogat i vjerovanjima o vremenu: ako je oblačno, zima će biti snježna, a ako je suho, slijedi sušna godina. Tiha kiša obećava blagu zimu, a grmljavina plodnu godinu. Ako laste do Krstovdana ne odu, neće biti jake zime.
Za rođene na ovaj dan vjeruje se da nose sjenku Časnog krsta i da su pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
Povezane vijesti
Vjerovanje za Krstovdan: Ako se voda smrzne, čeka nas rodna godina
Jesenji Krstovdan se slavi u nedjelju: Jedno pravilo vjernici posebno treba da ispoštuju
Dan prije Krstovdana: Slavi se spomen jerusalimskog hrama i svetog Kornilija
