Smrad truleži guši Banju Luku: deponija Ramići je puna, a otpad završava na livadi i u potoku
Mještani kod Banje Luke upozoravaju da je kaseta regionalne deponije Ramići puna već godinu dana i da se životinjski otpad odlaže nasred livade, dok se uprkos tome planira proširenje deponije.
Kako prenosi Oslobođenje, nakon kiše koja je uslijedila poslije velikih vrućina, zrak oko regionalne deponije Ramići kod Banje Luke ispunio je težak zadah truleži. Gusta crna tečnost, mješavina kišnice, otpadnih voda i fekalija, upija se u tlo i na kraju završava u obližnjem potoku.
Mještanin Dragan Bajić kaže da podaci koje su prikupili mještani i aktivisti pokazuju da je maksimalni kapacitet kasete deponije dostignut prije godinu ili godinu i po te bi je, po njegovim riječima, trebalo zatvoriti. On navodi da način zbrinjavanja životinjskog otpada koji se primjenjuje na deponiji nije prepoznat važećim propisima.
"Dnevno se odloži i do 180 tona tog otpada, bez ikakvog propisnog skladištenja", rekao je Bajić, dodajući da se životinjski otpad istovara nasred livade i mašinama miješa s ostalim smećem, čak i kad se temperature približe 40 stepeni. Mještani, kaže, žive u strahu od ekološke katastrofe.
Prije skoro dva mjeseca predstavnici mjesne zajednice sastali su se s Bojanom Vipotnikom, ministrom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, ali ništa se nije promijenilo. Iz ministarstva su odgovorili da je nadzor u nadležnosti inspekcijskih organa i da je ekološka dozvola na snazi, dok Grad Banja Luka nije odgovorio na upite za komentar.
Na Ramiće se odlaže otpad iz Banje Luke te Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor-Varoši i Kneževa, s područja na kojem živi oko 400.000 ljudi. Uprkos dugogodišnjim sporovima oko vlasništva nad zemljištem, planira se proširenje deponije sa sadašnjih 29 na 44 hektara.
Profesorica Dušica Pešević s Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci upozorava da odlaganje otpada izvan sanitarnih kaseta može dovesti do zagađenja podzemnih i površinskih voda i zraka, te do rizika po zdravlje zbog glodara, štetočina i slijeganja tla. Deponijski metan, dodaje, jače ubrzava klimatske promjene od CO2, a jedno od privremenih rješenja je baliranje otpada — presovanje u bale omotane u plastičnu foliju.
Igor Kalaba iz banjalučkog Centra za životnu sredinu smatra da BiH treba cirkularnu ekonomiju, koja počinje od dizajna proizvoda i odvojeno prikupljanje otpada. Reciklaža, kaže, "nije čarobni štapić", jer i ona zahtijeva novac i energiju.
Povezane vijesti
Zabrana skupa u Banjoj Luci izazvala oštre reakcije: "Policija ne želi raditi svoj posao"
Tople probe grijanja počinju u Banjaluci: Hladni radijatori nisu razlog za prijavu, ali pazite na curenje
Misija OSCE-a zabrinuta zbog napada na Milicu Pralicu: Traži nesmetan rad branioca ljudskih prava
