Američki medij o ustavu BiH: 100.000 građana ne može da se kandiduje za najviše funkcije
Prema pisanju Avaz.ba, američki Religion News Service u reportaži iz Sarajeva ukazuje da ustavno uređenje BiH gotovo 31 godinu nakon Dejtona diskriminira građane koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda.
Prema pisanju Avaz.ba, koji prenosi reportažu američkog Religion News Service (RNS) iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina i gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ima ustavno uređenje koje dijelu građana uskraćuje mogućnost kandidovanja za najviše državne funkcije.
Novinar Dejvid Ijan Klajn razgovarao je s predstavnicima vjerskih zajednica, intelektualcima i aktivistima koji upozoravaju da postojeći sistem ograničava politička prava građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Izbor za funkcije poput Predsjedništva BiH zasniva se na etničkim i teritorijalnim kriterijima, pa su u nepovoljnom položaju pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.
Evropski sud za ljudska prava još je 2009. godine, u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, utvrdio diskriminaciju u izbornom sistemu, ali potrebne ustavne promjene do danas nisu provedene. Kako Avaz.ba navodi, prema procjeni koju prenosi RNS oko 100.000 građana ne može da se kandiduje za određene najviše državne funkcije.
Reportaža se bavi i odnosom vjere i nacionalizma. Fra Mile Babić upozorava da nacionalistički političari preuzimaju ulogu vjerskih autoriteta, dok pojedini vjerski predstavnici djeluju kao politički akteri. Muhamed Jusić iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH govori o korištenju vjerskog identiteta u političkim sukobima i posljedicama po međureligijske odnose.
U reportaži je predstavljena i Rahela Džidić, koja govori o diskriminaciji i dugogodišnjim problemima povrata imovine Jevrejske zajednice. Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe u predmetu „Sejdić i Finci“, ukazao je na višegodišnje izostajanje ustavnih promjena.
Kako se navodi, provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema ostaju među ključnim pitanjima demokratskog razvoja zemlje i njenog evropskog puta.
Povezane vijesti
Uslovna kazna za mito od 10 KM, a visoka korupcija "statistička greška" u BiH
Medicinski fakultet u Foči studente iz BiH svrstao među strane: Na grafici uz 12 naših državljana i zastava BiH
Vučinić za italijanski medij: NATO ostaje u BiH i neće dozvoliti sigurnosni vakuum
