Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas
BiH

Umrla Biljana Plavšić: Haški sud je presuđivao za ratne zločine, evo za šta je sve bila optužena

Biljana Plavšić, presuđena pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine, umrla je u Beogradu u 96. godini. Portal Vijesti.ba podsjeća na sadržaj optužnice koja ju je teretila za genocid i zločine protiv čovječnosti.

Foto: Vijesti.ba

Biljana Plavšić, osuđena pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), umrla je u Beogradu u 96. godini, prenosi Vijesti.ba.

Rođena je 7. jula 1930. u Tuzli. Bila je jedna od vodećih članova Srpske demokratske stranke (SDS) od njegovog osnivanja i bliska saradnica Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika. Od novembra 1990. do aprila 1992. bila je članica kolektivnog Predsjedništva BiH, a kasnije članica predsjedništva i vrhovne komande oružanih snaga takozvane Srpske Republike BiH.

Reklama
Reklama
Plaćeni politički oglas

Prema optužnici Haškog suda, Plavšić je zajedno s Karadžićem, Krajišnikom i drugima teretena za genocid, saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistva, progon i hotimično lišavanje života nad Bošnjacima i Hrvatima između 1. jula 1991. i 31. decembra 1992. u 37 opština BiH, među kojima su Prijedor, Foča, Brčko, Višegrad, Zvornik i Bijeljina.

Optužnica navodi da je cilj bio stvaranje nemogućih uslova za život, uključujući taktiku progona i terora, deportaciju i likvidaciju nesrba. Bošnjaci i Hrvati zatvarani su u logore i zatočeničke objekte poput Omarske, Keraterma, Trnopolja, Manjače, Batkovića, KP Doma u Foči, Sušice i Luke u Brčkom, gdje su izlagani mučenju, premlaćivanjima, seksualnom nasilju i ubistvima.

U optužnici se navode i brojna masovna pogubljenja, uključujući ubistvo oko sto šezdeset muškaraca u Tehničkoj školi u Karakaju početkom juna 1992. i oko sto devedeset zatvorenika u Gerinoj klaonici kod Zvornika.

Plavšić se dobrovoljno predala Haškom sudu 10. januara 2001. U oktobru 2002. priznala je krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata, u zamjenu za odbacivanje preostalih tačaka optužnice.

U svom priznanju tada je između ostalog rekla da je prihvatila da su "više hiljada nevinih ljudi bili žrtve organizovanog i sistematičnog djelovanja da se uklone Muslimani i Hrvati sa područja koje su Srbi smatrali svojim" te da "objašnjenja samoodbrane i opstanka ne pružaju opravdanje".

Izvor informacijeGlasBosne.info je sadržaj prepričao na osnovu informacija objavljenih u originalnom članku.
Vijesti.baOriginalni članak · 1. oktobar 2026. u 12:53Pročitaj original →

Povezane vijesti