Njemački TAZ analizira: Šta je na kocki u BiH pred izbore — prisustvo SAD-a, apatija i strah od izborne krađe

Veliki dio teksta, kako navodi DW, posvećen je Miloradu Dodiku. Autor navodi procjene da je Dodik preko lobističkih kompanija i političkih kontakata pokušavao uticati na promjenu američke politike, a kao ključni rezultat izdvaja ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovoj porodici i povezanim kompanijama u oktobru 2025. TAZ smatra da iza tog poteza stoje i konkretni poslovni interesi, posebno projekat gasovoda Južna interkonekcija.

Autor povezuje taj dogovor s pritiskom SAD na bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je, kako piše, blokirao dogovor o gasovodu i pokrenuo pravne postupke protiv Dodika, a potom morao napustiti funkciju. TAZ također prenosi stav sociologa Kurta Basuenera iz Sarajeva da „Evropa trenutno ne pokazuje ni jasnoću, ni samopouzdanje, ni volju" u zaštiti teritorijalnog integriteta BiH.

Drugi tekst, autora Tarika Moćevića, bavi se raspoloženjem birača. Prema njegovoj ocjeni, u Sarajevu se osjeća apatija i nepovjerenje u mogućnost stvarne političke promjene, a građani imaju prečih briga — od redukcija vode do ekonomskih problema.

TAZ podsjeća da prethodni mandat nije ispunio velika očekivanja građana, što SDA koristi u kampanji za povratak na vlast. Za bošnjačkog člana Predsjedništva očekuje se tijesna trka između Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića, dok se kod hrvatskog člana otvara prostor kandidatkinji HDZ-a Darijani Filipović, budući da Slaven Kovačević nema prepoznatljivost Željka Komšića.

U Republici Srpskoj, uprkos zabrani obavljanja političkih funkcija, Dodik ostaje „dominantna politička figura", piše list. Izlaznost, koja je posljednjih godina bila između 50 i 55 odsto, mogla bi biti i niža.

Oba teksta posebnu pažnju posvećuju novim tehnologijama koje se prvi put koriste na izborima — identifikacija ličnom kartom i otiskom prsta te samostalno skeniranje glasačkog listića, s ciljem smanjenja prostora za izborne prevare.