Navijači BiH na Bilinom transparentom ispratili smrt Biljane Plavšić: "Crkla zločinka Biljana"

Haški tribunal osudio ju je 2003. godine na 11 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti. Nakon sporazuma s tužiteljstvom priznala je krivnju po jednoj tački optužnice — progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi — a tužiteljstvo je odustalo od ostalih tačaka, uključujući optužbu za genocid. Kaznu je izdržavala u švedskom zatvoru Hinseberg, a puštena je oktobra 2009. nakon dvije trećine kazne.

Prije ulaska u politiku bila je ugledna biologinja — doktorirala je u Zagrebu i radila kao profesorica i dekanica PMF-a u Sarajevu. U politiku je ušla 1990. kao članica SDS-a, a tokom rata bila je potpredsjednica RS i bliska saradnica Radovana Karadžića, Momčila Krajišnika i Ratka Mladića, navodi Index.hr.

Pamte se njene izjave o genetskoj inferiornosti Bošnjaka i stav da bi žrtvovanje polovine srpskog naroda bilo prihvatljivo za političke ciljeve. Nakon masakra u Bijeljini 1992. javno je zagrlila Arkanovog lidera paravojnih formacija, a Književnica Slavenka Drakulić napisala je da je pritom "morala preskakati tek ubijene ljude".

Godine 1998. kao predsjednica RS imenovala je Milorada Dodiku mandatarom za premijera. Nakon izlaska iz zatvora preselila se u Beograd, gdje je kasnije, prema Index.hr, relativizirala svoje priznanje krivnje tvrdeći da je bio taktički potez.