Pismo Haškog tribunala Izetbegoviću: Zahvalnost Tužitelja za 'stalnu i nepokolebljivu saradnju'
NAP.ba prenosi tekst Seada Omeragića o odnosu Haškog tribunala prema Aliji Izetbegoviću, uključujući pismo zahvalnosti Ureda tužitelja upućeno prvom predsjedavajućem Predsjedništva BiH.

Prema pisanju NAP.ba, koje prenosi tekst Seada Omeragića, odnos Haškog tribunala prema Aliji Izetbegoviću bio je uglavnom nepoznat javnosti u BiH.
Kako se navodi, Izetbegović je 10. augusta 1992. uputio pismo generalnom sekretaru UN-a u kojem je predložio osnivanje ad hoc suda za zločine počinjene u Republici BiH i bivšoj SFRJ. Ta inicijativa, uz svjetsku podršku, rezultirala je Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti UN-a od 25. maja 1993. kojom je formiran Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Autor teksta navodi da je Rusija snažno podržala osnivanje suda, a da je taj stav, između ostalog, potaknuo Radovan Karadžić, koji je ruskim vlastima tvrdio da srpska vojska ne čini zločine nego da su Srbi žrtve.
Nakon formiranja suda, navodi se, potpisan je Memorandum o razumijevanju između Vlade RBiH i Ureda tužitelja, koji su potpisali sudac Richard Goldstone i ministar vanjskih poslova Irfan Ljubijankić.
Tekst citira knjigu Amira Ahmića, bivšeg oficira za vezu pri Tribunalu, "Pobjeda Bosne i Hercegovine saradnja i naslijeđe Haškog Tribunala", u kojoj se navodi da su srpska strana dva puta, a hrvatska jedanput prijavljivali Izetbegovića Haagu te da je Tužilaštvo sve prijave odbilo. Prema Ahmićevim riječima, svi lideri tadašnjih republika bili su optuženi, svjedoci ili saslušavani — "svi osim Alije Izetbegovića".
Nakon Izetbegovićevog povlačenja iz Predsjedništva u oktobru 2000. Ured tužitelja mu je, navodi se u tekstu, uputio pismo zahvalnosti u kojem se, između ostalog, kaže da je njegova podrška Tribunalu "bila stalna i nepokolebljiva" te da je njegova predanost vladavini prava "bila izvrstan primjer ostatku svijeta".
Autor dalje prenosi da je Tribunal u tri presudi utvrdio međunarodni sukob i okupaciju teritorija BiH od strane Republike Srbije, a u pet presuda Republike Hrvatske, uključujući dva udružena zločinačka poduhvata.
U tekstu se također navodi da je svjedočenje bivšeg pripadnika policijske jedinice Biseri, koji je u korist odbrane Karadžića i Mladića najteže zločine nad Sarajlijama pripisao Izetbegoviću i drugim bošnjačkim liderima, Haag odbacio kao "konstrukciju i izmišljotinu".
Citirajući knjigu Juliana Borgera "Krvnikov trag", autor navodi da je ukupno 161 optuženik priveden i suđen u Haagu.
Povezane vijesti
AI ilustracijaStigli skeneri i biometrija za izbore u BiH: Kalaba najavljuje distribuciju od nedjelje
AI ilustracijaTužioci regiona u Skoplju o saradnji u procesuiranju ratnih zločina
AI ilustracijaTrifković negira genocid u Srebrenici, a sastao se s Karadžićem u julu 1995: Šta kaže haški spis
AI ilustracija
