Naučno istraživanje o Trgovskoj gori: Više od 80 odsto ispitanika u BiH smatra proces nepravednim
Istraživači iz BiH, Srbije i Austrije objavili su u međunarodnom časopisu Sustainability rad o percepciji ekološke nepravde kod stanovnika pograničnih zajednica u BiH zbog planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

Kako prenosi 6yka, u međunarodnom časopisu „Sustainability" objavljen je rad istraživača iz BiH, Srbije i Austrije koji slučaj planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori analizira kroz prizmu prekogranične ekološke pravde.
Autori rada su prof. dr Velibor Lalić (Univerzitet u Banjaluci), Armin Kržalić (Univerzitet u Sarajevu), Vladimir M. Cvetković (Univerzitet u Beogradu i Tehnički univerzitet u Leobenu), Milan Lipovac (Univerzitet u Beogradu) i Mario Crnković iz organizacije „Green Team" iz Novog Grada.
Istraživanje je obuhvatilo 385 stanovnika iz osam lokalnih zajednica – Novog Grada, Kostajnice, Kozarske Dubice, Prijedora, Bihaća, Cazina, Bužima i Bosanske Krupe. Podaci su prikupljani od novembra 2025. do aprila 2026. Autori ističu da rezultati opisuju stavove anketiranih ispitanika i ne mogu se generalizovati na cjelokupno stanovništvo.
Analiza je zasnovana na tri dimenzije ekološke pravde – distributivnoj, proceduralnoj i participativnoj te pravdi priznanja. Sve tri dimenzije bile su statistički iznad neutralne vrijednosti, a najviša je proceduralna nepravda (4,351).
Sa tvrdnjom da nije pravedno planirati skladište radioaktivnog otpada u blizini granice sa BiH saglasilo se 82,3 odsto ispitanih, dok je 80,2 odsto ocijenilo proces izbora lokacije kao netransparentan i isključujući. Čak 83,9 odsto podržava pravo stanovnika pograničnih zajednica u BiH da učestvuju u odlučivanju.
Planirani centar nalazi se na lokaciji Čerkezovac u Hrvatskoj, oko 800 metara od granice sa BiH i oko 950 metara od rijeke Une, navodeći se podaci Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Hrvatske institucije tvrde da bi objekat trebalo da primi niskog i srednjeg nivoa radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško.
Među preporukama autora ističu se transparentnije prekogranično učešće, dostupnost kriterijuma za izbor lokacije, nezavisna naučna provjera i kontinuirano praćenje životne sredine i zdravlja. Podsjeća se i da je BiH u aprilu 2026. uputila komunikaciju Komitetu za usklađenost u vezi sa primjenom Aarhuške konvencije zbog problema sa pristupom informacijama i učešćem javnosti iz BiH.
Povezane vijesti

Za 39 naučno-istraživačkih projekata u KS potpisani ugovori vrijedni dva miliona KM

Istraga nestanka goriva iz skladišta OSBiH u Novom Travniku: Formiran tim za provjere
AI ilustracijaNovi dan na N1: Podrška Zapada ili vlastita strategija – odgovori na pitanja o budućnosti BiH


