Imali li otmičari 11. septembra pasoše BiH? Istinomjer: Neistinita tvrdnja poslanika Kneževića
Crnogorski poslanik Milan Knežević tvrdio je u parlamentu da su počinioci napada 11. septembra 2001. imali pasoše Bosne i Hercegovine. Istinomjer je tu tvrdnju ocijenio neistinitom.

Prema provjeri portala Istinomjer, neistinita je tvrdnja crnogorskog poslanika Milana Kneževića da su počinioci terorističkih napada 11. septembra 2001. godine posjedovali pasoše Bosne i Hercegovine.
Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, to je izjavio na sjednici Skupštine Crne Gore 13. oktobra, tokom rasprave o prijedlogu smjene predsjednika parlamenta Andrije Mandića. Kako navodi Istinomjer, poslanik je tada govorio o Ratku Mladiću i ustvrdio da su 'oni koji su se zakucali u kule bliznakinje imali pasoše Bosne i Hercegovine'.
Američka Komisija za 11. septembar, koju je osnovao Kongres SAD-a, završni izvještaj o napadima objavila je 22. jula 2004. Prema tom dokumentu, u otmicama četiri aviona učestvovalo je 19 osoba — 15 državljana Saudijske Arabije, dvojica iz Ujedinjenih Arapskih Emirata te po jedan iz Egipta i Libana. Napadači su, kako piše u izvještaju, koristili pasoše svojih zemalja, dok se pasoši BiH nigdje ne spominju.
Istinomjer je tokom izborne kampanje istu tvrdnju, koju je iznijela Željka Cvijanović, također ocijenio neistinitom.
Izvještaj indirektno vezuje samo pojedine umiješane osobe za BiH. Dvojica od 19 otmičara ranije su ratovala u BiH od 1992. do 1995. godine, a Khalid Sheikh Mohammed, kojeg Komisija naziva 'glavnim arhitektom napada', boravio je u BiH kao pripadnik mudžahedina. Komisija, međutim, nije tvrdila da je napade planirao u BiH niti da je tada bio član Al-Qaide, a njegovo suđenje pred američkim vojnim sudom zakazano je, kako prenosi Reuters, za juni 2028. godine.
Povezane vijesti

Kampanja bez strasti, mediji bez pitanja: Šta su izbori otkrili o novinarstvu u BiH?

Demant Elektroprivrede BiH: Ugalj iz Banovića ne kupuje se 'bez tendera', postupak je zakonit

Nova upozorenja na poplave, a BiH i dalje bez sistema ranog upozoravanja: Da li je išta naučeno nakon Donje Jablanice?
