Hrvatska i Srbija jačaju raketne snage, BiH zaostaje: Plan modernizacije armije realiziran svega 8,5 posto
Dok Hrvatska ugovara južnokorejske raketne sisteme vrijedne 435,2 miliona eura, a Srbija raspolaže izraelskim sistemom PULS, BiH nema dalekometnu raketnu artiljeriju, a plan modernizacije armije realiziran je tek oko 8,5 posto, piše Oslobođenje.
Prema pisanju Oslobođenja, dok Hrvatska i Srbija ulažu u savremene raketne sisteme, Bosna i Hercegovina ostaje bez uporedivih sposobnosti — takvo naoružanje nema u arsenalu niti je objavila nabavku koja bi je u tom segmentu približila susjedima.
Hrvatska je, kako Oslobođenje navodi, ugovorila s južnokorejskom kompanijom Hanwha Aerospace nabavku 18 višecijevnih raketnih sistema K239 Chunmoo za 435,2 miliona eura bez PDV-a, s isporukom do 2029. godine. Sistem bi hrvatskoj vojsci omogućio snažnije i preciznije djelovanje na velikim udaljenostima.
Tokom posjeta predsjednika Nacionalne skupštine Republike Koreje Zagrebu, na sastanku s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, razgovaralo se i o odbrambenoj saradnji dvije zemlje. Hrvatski zvaničnici, prenosi Oslobođenje, ističu da se ulaganjima želi unaprijediti sigurnost države i kolektivna odbrana u NATO-u.
Srbija je, piše isti list, nabavila izraelski sistem PULS kompanije Elbit Systems, koji može koristiti više tipova raketa, uključujući projektile dometa do 300 kilometara. Sistem je javnosti predstavljen na vojnoj paradu u Beogradu 2025. godine.
U BiH, s druge strane, ide se sporije. Prema informaciji o provedbi Plana modernizacije i razvoja Oružanih snaga BiH za period 2017–2027, koju je Vijeće ministara razmatralo krajem 2025. godine, plan je bio realiziran u obimu od približno 8,5 posto, a kao razlog navedena su ograničena budžetska ulaganja.
Ipak, nešto se i nabavlja: šest novih helikoptera, specijalizirana vozila za lake pješadijske jedinice i sistemi za zaštitu od bespilotnih letjelica, dok je Ministarstvo odbrane BiH najavilo saradnju s međunarodnim partnerima na protivzračnim i protivoklopnim sistemima. Kako Oslobođenje ističe, ti projekti ne nadoknađuju nedostatak dalekometne raketne artiljerije.
List dodaje da razlika prema susjedima ne zavisi samo od dometa raketa, nego i od budžeta, obuke, logistike i održavanja opreme, te da za BiH ključno pitanje ostaje može li ubrzati modernizaciju Oružanih snaga i osigurati da planovi ne ostanu samo na papiru.
Povezane vijesti
Osam prijelaza između BiH i Hrvatske postaje međunarodno: Evo šta se mijenja za putnike
NATO ima krizni plan za slučaj eskalacije u BiH: 'Postoje planovi', kaže ambasador Vučinić
Hrvatska traži jači Frontex u BiH, a njihovi graničari bacaju migrante u rijeku
