Haaretz o izborima u BiH: Jevreji i dalje diskriminisani uprkos presudi iz Strazbura
Izraelski Haaretz piše da se 17 godina nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci položaj manjina u BiH nije promijenio.
Izraelski list Haaretz posvetio je tekst položaju Jevreja u BiH pred opće izbore 4. oktobra, ističući da već 17 godina nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci.
Kako prenosi Klix.ba, Haaretz podsjeća da je sud ustanovio kako Ustav BiH krši ljudska prava jer se pripadnici manjina, uključujući Jevreje i Rome, ne mogu kandidovati za Predsjedništvo BiH niti za gornji dom parlamenta, jer ta prava pripadaju samo trima konstitutivnim narodima — Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.
Jedan od podnositelja tužbe, Jakob Finci, za Haaretz je rekao da bi se kandidovao kada bi se Ustav promijenio, ali je uz šalu dodao da je možda vrijeme da odustane, s obzirom na godine.
Predsjednica Jevrejske općine Sarajevo Rahela Džidić rekla je da su poslije rata tri najveće etničke grupe gradile svoje nacije, ali ne i državu BiH. Naglasila je da manjine ne žele biti označene kao antidejtonske, jer je Dejtonski sporazum okončao najnasilniji period u historiji zemlje, iako kritičari, kako Haaretz navodi, smatraju da on jača nacionalističke stranke.
Predsjednik La Benevolencije Vladimir Andrle za Haaretz je rekao da se pred izbore pojavljuje "najgori oblik nacionalizma".
Haaretz navodi da u BiH danas živi oko 1.000 Jevreja, polovina u Sarajevu, te da oko 100.000 ljudi ne ispunjava etnički princip izbora članova Predsjedništva. List je opisao i historiju Jevreja u Sarajevu — od dolaska krajem 15. stoljeća, preko Holokausta u kojem je ubijeno više od 10.000 od ukupno 12.000 sarajevskih Jevreja, do istaknutih ličnosti poput gradonačelnika Emerika Bluma.
