Saobraćajne gužve u Banjaluci postale svakodnevnica: Stručnjak objasnio pravi uzrok i šta čeka grad
Broj registrovanih vozila u Banjaluci prešao je 100.000, a javni prevoz nosi svega oko 10 posto putovanja. Zbog toga se, objašnjava saobraćajni stručnjak, gužve mogu pretvoriti u trajno stanje.
Prema pisanju portala 6yka, koji prenosi razgovor portala Buka, kolone u Banjaluci odavno nisu rezervisane samo za jutarnje i popodnevne špiceve — za prelazak nekoliko kilometara ponekad treba i pola sata. Građani se pitaju zašto novi kružni tokovi, rekonstrukcije raskrsnica i milioni maraka ne donose olakšanje, a na novinarska pitanja nije odgovorila ni Gradska uprava Banjaluka.
Objašnjenje je za Buku dao Nikola Ćopić, master inženjer saobraćaja i vještak saobraćajne struke. Glavni uzrok je, kaže, jednostavan: broj vozila raste mnogo brže nego što grad mijenja način na koji se ljudi kreću. Banjaluka je 2017. imala oko 71.000 registrovanih vozila, a ove godine je prešla 100.000, što je rast od oko 40 posto za devet godina. Stepen motorizacije od 450 do 500 vozila na hiljadu stanovnika viši je nego u Beču, dok javni prevoz učestvuje sa svega oko 10 posto putovanja.
Ključni problem je što grad nema savremenu saobraćajnu studiju — posljednja je rađena 2006. godine. Bez nje se, objašnjava Ćopić, odluke donose "raskrsnica po raskrsnica", a ne na osnovu podataka o tome odakle ljudi kreću i kuda idu.
Kružni tokovi nisu čarobno rješenje, upozorava stručnjak, dodajući da je kružni tok kod nas prestao da bude mjera koja proizlazi iz studije i postao je "strategija sam po sebi". Pješački prelazi previše primaknuti kružnim tokovima često zaustave kompletan saobraćaj, a gužve se pritom ne rješavaju — samo se sele na sljedeću raskrsnicu, jer kapacitet mreže određuje njena najslabija tačka. Proširenje saobraćajnica dugoročno ne pomaže zbog "indukovane potražnje": novi kapacitet ubrzo privuče novi saobraćaj.
Za poređenje, javni prevoz u Beogradu nosi preko 50 posto putovanja, u Beču 47, u Pragu 54, a u Bernu, gradu uporedive veličine, oko 31 posto. Cilj banjalučkog plana mobilnosti je 20 posto, ali grad nema nijedan kilometar izdvojene BUS trake ni integrisanu kartu, a parking u centru je jeftin ili se uopšte ne naplaćuje.
Ako se trend nastavi, za pet godina Banja Luka bi mogla imati između 120.000 i 130.000 vozila, a za deset između 145.000 i 165.000, pa bi gužva mogla postati stanje tokom većeg dijela dana. Rješenje je, kaže Ćopić, studija, prioritet javnom prevozu i parking politika — a ne nova raskrsnica svakih nekoliko mjeseci.
Povezane vijesti
Zatvorene dionice autoceste, radovi i gužve na granici: Otežan saobraćaj širom BiH
Nove saobraćajne dozvole od 2028: Cijena za građane nepoznata, projekat možda čeka novi ministar
Saobraćaj u BiH nesmetan, ali oprez: Klizišta i radovi na ovim dionicama
