Forto o opsadi Sarajeva: Mediji i kultura bili su svjetlo u mraku, zato javni servis mora opstati

„U ratu su kultura i mediji bili svjetlo. Postojali su mediji koji su davali nadu“, kazao je Forto, dodajući da su koncerti i izložbe tada bili besplatni.

Govorio je i o iskustvu na Radiju Zid, gdje je upoznao i Semezdina Mehmedinovića, tadašnjeg direktora BH Radija. Kako je ispričao, Mehmedinović ga je proljeća 1994. godine, nakon što je vraćena frekvencija Radija 202, pozvao da pomogne u pokretanju programa.

„Mislim da bi to znali“, prisjetio se Forto riječi Mehmedinovića. U ekipi su, prema njegovim riječima, bili Jasmin, Mladen i Dea, a mentor im je bio novinar i urednik Boro Kontić.

Forto je kazao da im je rad na radiju bio kao misija da ljudima u najtežim trenucima pruže nadu i osjećaj normalnosti. Prisjetio se i svakodnevnog pješačenja na posao tokom opsade, uz povremene vožnje tramvajem koji je 1994. godine ponovo uspostavljen.

„Svako malo zapuca s brda i pogodi tramvaj, pa se prekine saobraćaj“, kazao je.

Zgradu BHRT-a opisao je kao simbol slobodne teritorije u medijskom smislu, a upozorio je i na izazove današnjih medija, posebno sadržaja proizvedenih vještačkom inteligencijom koji prikazuju događaje koji se nisu desili.

„Ako postoji nešto što je bitno za opstanak zdravog društva, to je jedan nezavisni, slobodan medij. Slobodni javni servis koji će prikazati istinu, ma kakva ona bila“, zaključio je Forto.