Dizdarević još 2017. otkrio: Pet godina prije afere uočili smo Abdićevu megalomaniju

Tokom mandata predsjednika Predsjedništva SR BiH (1978–1982) Dizdarević je, kako je kazao, primao upozorenja da je Fikret Abdić grandoman, da je vlast koncentrisao u svojim rukama i da se poslovanje kombinata netačno prikazuje. U oktobru 1980. posjetio je Veliku Kladušu i Cazin, a na pitanja o finansijskoj situaciji firme, prema njegovim riječima, nije dobio konkretan odgovor. Hakija Pozderac mu je tada rekao da finansijsku konstrukciju financiranja zna samo Abdić, i to "u glavi, a ne na papiru".

Dizdarević je prenijeo svoja strahovanja Nikoli Stojanoviću, tadašnjem predsjedniku CK SK BiH, koji je nakon vlastite posjete došao do istih utisaka. Obojica su predlagali da se Abdić povuče na neku dužnost u Republici, ali je, kako je ispričao, prevladalo mišljenje da nove programe u Agrokomercu može dovršiti samo on. To neprihvatanje prijedloga, ocijenio je Dizdarević, pokazat će se krajnje štetnim.

Afera je javno buknula 1987. U martu te godine, na sjednici Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka, utvrđeno je da je teleksom izdato pet lažnih naloga za isplatu 15,5 milijardi novih dinara Privrednoj banci u Bihaću u korist Agrokomerca. Dizdarević je taj slučaj nazvao svojevrsnom novčanom pljačkom i kazao da je cijeli slučaj tada zataškan.

Krajem augusta 1987. o slučaju je raspravljalo Savezno izvršno vijeće, koje je zaključilo da se radi o drastičnom kršenju zakonitosti. Prema riječima Dizdarevića, do tada je izdato mjenica bez pokrića u iznosu od preko 700 milijardi novih dinara. On je istakao da je afera bila najteži udarac razvoju BiH i njenom položaju u Jugoslaviji te međunarodnom ugledu zemlje, i inzistirao da se utvrde i eliminišu uzroci zbog kojih je takvo stanje nastalo.