Data centri u Mostaru bez okolinske dozvole: Prijetnja ribljem fondu Neretve
U Bosni i Hercegovini su za nepun mjesec najavljena dva velika data centra kod Mostara. Kako prenosi Oslobođenje, zakoni FBiH ne zahtijevaju okolinsku dozvolu za takve objekte, a ekolozi i građani su već uzbunjeni.
Kako prenosi Oslobođenje, u proteklih nešto više od mjesec dana najavljena su u BiH dva velika data centra, odnosno "skladišta" podataka namijenjenih prije svega vještačkoj inteligenciji.
Prvi je u augustu najavio Amir Bekan, direktor bh. podružnice američke kompanije AAFS, koja će graditi i Južnu interkonekciju. Riječ je o data centru od 100 megavata na prostoru Mostara, čija tačna lokacija još nije poznata. Projekat bi, kako piše Oslobođenje, trebao koštati 530 miliona eura, odnosno nešto više od milijardu maraka, a vezuje se za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija i gasnih elektrana.
Sredinom septembra sličan projekat najavio je i Amir Gross Kabiri, vlasnik mostarskog Aluminija. Njegov projekat Noverix predviđen je na prostoru današnje fabrike, u nekoliko faza — od početnih 50 do krajnjih 200 megavata.
Iako su oba projekta najavljena, ni za jedan nisu dati odgovori o potrošnji struje i vode. Oslobođenje navodi da bi AAFS-ov data centar trošio 7,5 puta više struje nego sva domaćinstva u Mostaru, odnosno 2,5 puta više nego sva domaćinstva u Sarajevu. Kabirijev bi trošio oko 15 puta više od Mostaraca, odnosno pet puta više od svih Sarajlija.
U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH pojasnili su da se okolinska dozvola Aluminija ne odnosi na data centre i da takvi objekti uopće nisu spomenuti u okolinskim zakonima, pa im, praktično, okolinska dozvola nije ni potrebna. To ministarstvo smatra da je zakone pod hitno potrebno doraditi. Za gradnju izvan fabričkog kruga bi, međutim, bila potrebna procjena kapaciteta postrojenja i studija uticaja na okolinu, a i vodna dozvola za ovako velike projekte je zahtjevnija.
Oslobođenje upozorava i na rizik po rijeku Neretvu: ispuštana zagrijana voda mogla bi podići temperaturu rijeke za nekoliko stepeni, što bi, prema pisanju tog lista, moglo dovesti do potpunog istrebljenja ribljeg fonda nizvodno, uključujući endemske glavaticu i mekousnu pastrmku.
Zabrinuti su i stanovnici Mostara i ekološka udruženja. Lejla Kusturica iz organizacije Atelje za društvene promjene rekla je da im se do sada ni oko jednog projekta nije javilo ovako veliki broj građana spremnih da volontiraju, uključujući i ljude iz drugih gradova.
Oslobođenje je pokušalo dobiti odgovore i od Ministarstva energetike, industrije i rudarstva FBiH, te od Bekana i Kabirija. Jedini koji se javio je Kabiri, a njegovi odgovori bit će objavljeni nakon razgovora.
Povezane vijesti
Obustavljen saobraćaj u centru Banjaluke: Radovi na toplovodnoj mreži trajaće nekoliko dana
Vlada HNK uručila tri nova vozila hitne pomoći: Domovima zdravlja u Mostaru i Rami
BHRT bez plata i zdravstvenog osiguranja: Račun i dalje blokiran, rješenja nema
