CIA je još 1989. čitala intervju s urednikom Oslobođenja: Šta je Ameriku zanimalo u bosanskoj šutnji
Američka obavještajna služba prevela je 1989. godine intervju s tadašnjim glavnim urednikom Oslobođenja Kemalom Kurspahićem, objavljen u zagrebačkom Poletu, smatrajući ga relevantnim za razumijevanje Jugoslavije.
Krajem osamdesetih godina američke obavještajne službe pažljivo su pratile šta se piše u jugoslavenskim medijima. Kako prenosi Oslobođenje, dokaz je izvještaj JPRS-EER-89-075 iz jula 1989, nastao u okviru FBIS-a, službe koja je bila dio CIA-e.
U izvještaju pod naslovom "East Europe" iz jugoslavenske štampe prevedeno je svega nekoliko tekstova — iz Danasa, Vjesnika i Poleta. Među njima našao se i intervju s glavnim i odgovornim urednikom sarajevskog Oslobođenja Kemalom Kurspahićem, objavljen u Poletu u aprilu 1989. pod naslovom "Mudrost šutnje". Amerikanci su ga preveli kao "The Wisdom of Silence", a cijeli prilog naslovili "Sarajevo Editor on Bosnian Controversies".
Kako Oslobođenje navodi, u intervjuu se već u prvom pitanju Bosni i Hercegovini zamjeralo što ne zauzima jasan stav o procesima na jugoslavenskoj političkoj sceni. Autor teksta, bivši Poletov dopisnik iz Sarajeva, ocjenjuje da se ta optužba i decenijama kasnije čudi slično.
Kurspahić je u razgovoru insistirao da stav pojedinca ili grupe ne može se automatski pripisivati cijelom narodu — odgovornost mora imati ime i prezime. Upozoravao je i da anatemiziranje drugačijih mišljenja proizvodi "mudrost šutnje", koja je Jugoslaviji najmanje potrebna u traženju rješenja.
U intervjuu je spomenut i profesor Fuad Muhić, koji je Miloševićevu politiku uporedio sa staljinizmom, nakon čega su uslijedili zahtjevi za njegovim isključenjem. Oslobođenje podsjeća da je Muhić preminuo 1992. nakon ranjavanja iz vatrenog oružja, u nerazjašnjenim okolnostima.
Kurspahić je tada istakao da urednik odgovara vlastitoj savjesti i čitaocima, te da Oslobođenje mora imati pravo kritički posmatrati javne organe i postavljati neugodna pitanja.
Autor zaključuje da je najvažnije što su strani analitičari tada ozbiljno čitali glas urednika Oslobođenja, dok su Jugoslavija i sama Bosna godinama kasnije prestali slušati jedni druge. "Bosna još prevodi samu sebe", piše u tekstu koji je dio knjige u pripremi o posljednjim godinama BiH u Jugoslaviji.
Povezane vijesti
Markovina za Oslobođenje: Petljanje Beograda i Zagreba u BiH nikome nije donijelo sreću
Komandant EUFOR-a posjetio Sajam knjige u Tuzli: Prisutne pozdravio na bosanskom jeziku
Trulo stablo palo ispred škole u Debeljacima: Sreća što je bila nedjelja, apeli ignorisani mjesecima
