33 godine od Prvog bošnjačkog sabora: Podsjećanje na tri odluke donesene usred rata

Kako iz VKBI-ja podsjećaju, tokom 1993. godine trajala je najžešća agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a u pregovaračkom procesu ponuđen je mirovni plan „Owen – Stoltenberg". Prema njihovim navodima, taj plan je predviđao etničku podjelu kroz tri nacionalne republike, nestanak države Bosne i Hercegovine i uspostavljanje slabo povezane unije.

U tim okolnostima Vijeće Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca, Preporod i Merhamet, zajedno s Islamskom zajednicom, sazvali su Prvi bošnjački sabor, na kojem je učestvovalo gotovo 400 učesnika iz cijele BiH.

Nakon dvodnevne rasprave donesene su tri odluke: da se Skupštini Republike BiH predloži odbijanje plana „Owen – Stoltenberg", da se narodu vrati tradicionalno ime Bošnjaci te da se jeziku kojim govore vrati naziv bosanski.

Od tada se 28. septembar u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori obilježava kao Dan reafirmacije Bošnjaka i bosanskog jezika.

Na današnjoj konferenciji iz VKBI-ja su govorili i o nacionalnoj emancipaciji i institucijama koje se bave identitetskim pitanjima Bošnjaka, navodeći kao primjer rad na višetomnom enciklopedijskom Rječniku bosanskog jezika i uspostavljanje Matičnog društva bošnjačkih vijeća. Poručili su da ovaj dan treba biti podsticaj za afirmaciju temeljnih elemenata identiteta Bošnjaka, ne ugrožavajući prava drugih naroda.